Komorbiditeti sa dijabetesom – koji su rizici povezani s dijabetesom?

Rizici od loše kontrolisanog nivoa  šećera u krvi su komorbiditeti koji su često opasniji od same bolesti dijabetesa. Uzrok raznih komorbiditeta dijabetesa uvijek je pretjeran visok nivo šećera u krvi oboljelih osoba. To znači da je razgradnja glukoze u ćelijama preopterećena I da se oslobađaju radikali kiseonika – tačnije: superoksidni anjonski radikali – koji zatim izazivaju dodatne komplikacije. Prvo oštećuju osetljive krvne sudove, a kasnije i one veće, uzrokujući dugoročno oštećenje nerava, probleme s vidom i otkazivanje bubrega. Rizik od srčanog i moždanog udara znatno se povećava zbog rizika od tromboze i arterioskleroze.

Komorbiditeti sa dijabetesom  se javljaju kod mnogih pacijenata – vrlo je teško rano otkriti rizik.

Dijabetesna neuropatija – oštećenje nerava uzrokovano dijabetesom

Pošto su  krvni sudovi oštećeni  visokim nivoom šećera u krvi, nervi odgovorni za osjećaj dodira i mišićno-skeletni sistem više nisu dovoljno snabdjevenii kiseonikom i hranjivim stvarima. Zajedno sa drugim metaboličkim procesima izazvanim hiperglikemijom (poput većeg formiranja tzv. AGE-a ili 'naprednih krajnjih proizvoda glikacije', tj. modifikovanih proteina i/ili lipida) to dovodi do postupnog uništenja nerava. S jedne strane, AGE (otpadni produkti metabolizma) povećavaju stvaranje reaktivnih vrsta kiseonika i ometaju antioksidativne sisteme; sa druge strane, stvaranje AGE-a se povećava pod oksidativnim uslovima, čime se pokreće začarani krug i pokreće dijabetesna neuropatija, jedan od najčešćih popratnih bolesti dijabetesa. Njime je pogođen gotovo svaki treći dijabetičar, pateći od teških ograničenja koja ovo stanje uzrokuje u svakodnevnom životu. Što su nervni završeci udaljeniji od srca, to je veći rizik od nedovoljnog snabdjevanja. U skladu s tim, generalno to prvo utiče na osjetljive nerve u nogama, koji su odgovorni za prenošenje osjećaja bola i temperature. Autonomni nervni sistem takođe može biti pogođen neuropatijom. Odgovoran je za autonomnu kontrolu organa i tjelesnih funkcija i na njega osoba ne može svjesno uticati.

Simptomi dijabetesne neuropatije

Dijabetesna neuropatija može da se manifestuje na najrazličitije načine, u zavisnosti od toga koji su nervi akutno zahvaćeni:

• Gubitak osjećaja dodira, bola ili temperature
• Ukočenost ekstremiteta ili paraliza
• HroničnI bol
• Trnjenje ili formacija u udovima
• Aritmija
• Slabost bešike ili problemi sa erekcijom

Pod nekim uslovima, oboljelim pacijentima je teže da uoči simptome opasne dijabetesne hipoglikemije zbog neispravnog rada nerava. Zbog toga je bolje spriječiti nego liječiti i zato je preventivno liječenje izuzetno važno.

Liječenje dijabetesne neuropatije na pravi način

Liječenje dijabetesne neuropatije uvijek  treba da se zasniva na tri bitna stuba:

• Optimizacija regulacije šećera u krvi promjenom načina života i, po potrebi, pravilnim prilagođavanjem ljekova
• Simptomatska terapija odgovarajućim ljekovima centralnog djelovanja
• Blokiranje patogenih metaboličkih procesa putem benfotiamina kako bi se spriječilo pogoršanje i pojava kasnih efekata

Dijabetesno stopalo – česta posledica dijabetesne neuropatije

Pokrenut dijabetesnom neuropatijom ili u rijetkim slučajevima okluzivnom bolešću perifernih arterija, neispravnost nerava može u teškim slučajevima dovesti do amputacije stopala. Budući da nervi u nozi počinju da odumiru, pacijenti više ne osjećaju povrede i tačke pritiska. Rane se lako mogu inficirati i vrlo sporo zarastaju zbog slabe cirkulacije. Oko rana se mogu formirati apcesi i napadati tkivo i kosti sve dok stopalo više nije moguće spasiti. Prevencija i redovna kontrola stopala su neizostavni. Na taj način se čak i male povrede mogu rano prepoznati i spriječiti opasne upale.

Intermitentna klaudikacija kao komorbiditet dijabetesa

Ako dođe do suženja krvnih sudova u arterijama nogu, stanje je poznato kao periferna arterijska okluzivna bolest (PAOD). U početku se manifestuje kao osjećaj hladnoće i peckanja, kasnije kao bol u nogama, naročito pri hodu. Zbog toga oboljele osobe moraju često zastati kako bi se malo odmorile. U uznapredovalim stadijumima ovo stanje može dovesti do potpune nekroze krvnih sudova, što dovodi do amputacije zahvaćene noge ili stopala. Budući da se početni simptomi pojavljuju tek nakon što je arterija dostigla 90 posto blokade, rana prevencija je ključna za sprečavanje kasnih komplikacija.

Prevencija i redovno provjeravanje stopala su neophodni. Na taj način se čak i male povrede mogu rano prepoznati i spriječiti opasne upale.

Intermittent claudication as diabetic comorbidity

Ako dođe do suženja krvnih sudova u arterijama nogu, stanje je poznato kao periferna arterijska okluzivna bolest (PAOD). U početku se manifestuje kao osjećaj hladnoće i peckanja, kasnije kao bol u nogama, naročito pri hodu. Zbog toga oboljele osobe moraju često zastati kako bi se malo odmorile. U uznapredovalim stadijumima ovo stanje može dovesti do potpune nekroze krvnih sudova, što dovodi do amputacije zahvaćene noge ili stopala. Budući da se početni simptomi pojavljuju tek nakon što je arterija dostigla 90 posto blokade, rana prevencija je ključna za sprečavanje kasnih komplikacija.

Oštećenje bubrega uzrokovano dijabetesom – dijabetesna nefropatija kao sekundarna bolest

Oštećenje zidova krvnih sudova izazvano trajno povišenim nivoom šećera u krvi utiče i na osetljive krvne sudove (kapilare) bubrega. Kada bubrežna zrnca postepeno prestanu da funkcionišu, detoksikacija tijela koja se postiže važnom funkcijom bubrežnog filtriranja stalno se pogoršava. Odprilike jedan od deset dijabetičara ima oštećenje bubrega uzrokovano dijabetesom. Oštećenje može biti prisutno već u ranoj fazi dijabetesa i dugo se pogoršava  a da se ne primjeti. Tipični simptomi i znaci trovanja kao što je žuta promjena boje očiju i kože pojavljuju se kod mnogih pacijenata tek u kasnom kliničkom stadijumu. U najgorem slučaju, rad bubrega može potpuno prestati. Tada je jedini lijek dijaliza ili transplantacija bubrega. U ranim stadijumima bolesti  test krvi  može već ukazati na postojeće stanje i zato ga treba redovno raditi.

Oštećenje mrežnjače kao sekundarna bolest šećerne bolesti – dijabetesna retinopatija

Posledicom povišenog nivoa šećera u krvi zahvaćeni su i kapilari u mrežnjači. Dijabetesna retinopatija čest je uzrok slijepila. Male, delikatne arterije u mrežnjači odumiru i nastaju aneurizme i vaskularne okluzije. Nove arterije se formiraju kako bi nadoknadile gubitak onih koje su umrle, ali one  mogu lako da se pocepaju i uzrokuju odvajanje mrežnjače. Zajedno s a drugim preventivnim mjerama, laserski tretman može pomoći mrežnjači da zaustavi pogoršanje simptoma.

Rano prepoznavanje i prevencija komorbiditeta dijabetesa

Nakon što se dijabetes dijagnostifikuje, potrebno je testirati dijabetesne komorbiditete koji su se mogli pojaviti. Tokom bolesti dijabetičare je potrebno redovno pregledati zbog oštećenja nerava i poremećaja cirkulacije kako bi se mogući komorbiditeti rano prepoznali i mogli liječiti. Ljekar će nakon opširnog razgovora sa pacijentom o najčešćim simptomima , izmjeriti krvni pritisak i reflekse. Osjetljivost nerava se mjeri testom tuning viljuške, u kome se udarena viljuška stavlja na stopalo kako bi se provjerila osjetljivost nerava za opažanje vibracija.

Zdrav način života pomaže u prevenciji komorbiditeta uzrokovanih dijabetesom.

Postoje neke mjere koje oboleli od šećerne bolesti mogu preduzeti kako bi spriječili nastanak raznih sekundarnih bolesti uzrokovanih dijabetesom (smanjujući rizik od njihovog obolijevanja ili progresije).

• Opsežna apstinencija od alkohola i cigareta
• Zdrava, uravnotežena ishrana
• Vježbanje i izbjegavanje viška kilograma
• Dobro prilagođen nivo šećera u krvi, krvnog pritiska i nivoa lipida u krvi

Pušenje utiče na krvne sudove, dodatno ugrožavajući arterije već oštećene povišenim nivoom  šećera u krvi. Neurotoksin alkohol treba posebno izbjegavati ako je prisutna dijabetesna neuropatija. Jetra (koja radi na razgradnji alkohola nakon što se popije piće) ne može dobro da obavlja svoj zadatak regulisanja nivoa šećera u krvi tokom ovog perioda . Ovo može dovesti do hipoglikemije.

Ne treba zaboraviti da uzimanje određenih ljekova za dijabetes takođe može oštetiti krvne sudove – aktivni sastojak metformin snižava nivo vitamina B12 i folne kisjeline. Međutim, ovi  vitamini su odgovorni za regulisaje metabolizma homocisteina. Viša koncentracija homocisteina može ipak oštetiti krvne sudove. Tako se indirektno može dogoditi da lijek nevoljno izazove tipične popratne bolesti dijabetesa. Zato je kontrola krvi na ove važne B-vitamine neophodna kada se trajno uzimaju lijekovi za dijabetes.

 

© 2016 Wörwag Pharma GmbH & Co. KG - Niz informacija navedenih na www.woerwagpharma.de o ličnom  zdravlju služi isključivo za vašu informaciju i ni na koji način ne zamenjuje lične konsultacije, pregled ili dijagnozu ovlašćenog ljekara. Sadržaji dostupni na www.woerwagpharma.de ne mogu se i ne smiju koristiti za samostalno postavljanje dijagnoze i/ili uzimanje ljekova. Takođe obratite pažnju na isključenje od odgovornosti i naše naznake prava na slike .