Šta su biofaktori?

Biofaktori su supstance koje su telu potrebne za njegovu normalnu fiziološku funkciju i/ili koje imaju biološku aktivnost koja promoviše zdravlje i/ili sprečava bolesti. Biofaktori uključuju vitamine i provitamine, minerale, enzime, peptide, aminokiseline, masne kiseline, sekundarne biljne supstance i drugo.

Esencijalni biofaktori su oni koje telo ne može da proizvede samo ili ih ne može proizvesti u dovoljnim količinama i zato se moraju snabdeti. U zavisnosti od koncentracije, biofaktori mogu imati farmakološke efekte.

(Frank et al. Uloga biofaktora u prevenciji i lečenju bolesti povezanih sa starenjem. Biofaktori. 2021;47(4):522-550.)  

bowl.jpg

Kakav uticaj imaju biofaktori na organizam?

Biofaktori igraju vitalnu ulogu u telu i daju odlučujući doprinos nesmetanom odvijanju naših metaboličkih procesa. Iz tog razloga društva nutricionista određuju referentne vrednosti kojih se treba pridržavati kako bi se osigurao zdrav metabolizam. Gvožđe je, na primer, neophodno za stvaranje crvenih krvnih zrnaca, a samim tim i za snabdevanje kiseonikom u našem telu. Vitamin C podržava apsorpciju gvožđa kroz hranu i igra ulogu u zarastanju rana i kao antioksidans, između ostalog. Neki biofaktori podržavaju normalnu funkciju imunog sistema na različite načine. Vitamin D, koji je i vitamin i hormon koji telo može samo proizvesti uz pomoć sunčeve svetlosti, pomaže crevima da apsorbuju kalcijum, fosfor i magnezijum – da navedemo samo jednu od njegovih brojnih funkcija u telu. To im omogućava da ispune svoje važne zadatke u našoj koštanoj strukturi. Bebe posebno imaju povećanu potrebu za vitaminom D zbog njihovog rasta. B vitamini kao što su vitamin B12, benfotiamin (prekursor tiamina topiv u masti), vitamin B6 i folna kiselina imaju odlučujući uticaj na funkciju i regeneraciju nerava, održavanje zdravog metaboličkog stanja za snabdevanje energijom i stvaranje krvi, između ostalih stvari. 

Kako se manifestuju nedostaci biofaktora?

Ako ste nedovoljno snabdeveni biofaktorima tokom dužeg vremenskog perioda, važni procesi u telu više ne mogu pravilno funkcionisati. Često nespecifični simptomi ovog nedostatka zavise od toga koji vitamin ili mineral nedostaje. Na primer, nedostatak gvožđa, koji posebno često pogađa žene, u početku se manifestuje bledilom, jezom i opštim umorom. Nedostatak magnezijuma dovodi do noćnih grčeva u listovima, napetosti, nervoze ili čak srčane aritmije i hipertenzije kod mnogih obolelih. Skorbut, rezultat vrlo teškog nedostatka vitamina C, nama je, srećom, poznat gotovo samo iz horor priča o mornarima iz 15. i 16. veka. Nedostatak vitamina D može se manifestovati na mnogo različitih načina zbog njegovog vrlo širokog uticaja na celo telo i njegovog hormonskog delovanja.

Međutim, prvi znaci ili indikacije nedovoljne količine jednog ili više biofaktora uvek su vrlo nespecifični simptomi kao što su osećaj slabosti, umora, problemi s koncentracijom i smanjene performanse. Svi ovi simptomi se često potcenjuju i mogu nam znatno otežati „upravljanje“ svakodnevnim životom.

U početku naizgled bezopasan nedostatak može izazvati opasne lančane reakcije - tokom dužeg vremenskog perioda mogu se razviti ozbiljni simptomi koji su često nepovratni. Nezapažen nedostatak vitamina B ne samo da negativno utiče na krvnu sliku, već i na normalnu funkciju i održavanje nervnog sistema. Snabdevanje energijom svake pojedinačne telesne ćelije ne može funkcionisati kao i obično zbog nedostatka vitamina B. Nedostatak, kao i nedovoljna količina cinka, takođe može dovesti do raznih vidljivih i nevidljivih simptoma. Krhki nokti, kao i suva i perutava koža mogu ukazivati na nedostatak cinka. Dakle, ako se već neko vreme osećate loše, bolesno, slabo i manje produktivno, najbolje je da se obratite svom lekaru opšte prakse radi detaljnog i personalizovanog pregleda . Brzo će vam dati informacije o mogućem nedostatku ili nedostatku biofaktora na osnovu odgovarajuće krvne slike i, pre svega, posebnim isključivanjem drugih faktora, kako biste mogli da preduzmete ciljane protivmere. 

veggies.jpg

Kako se može smanjiti rizik od nedostatka biofaktora?

Za većinu ljudi je zapravo prilično jednostavno: živite zdravo! 

Osim dovoljnog vežbanja u svakodnevnom životu, uravnotežena ishrana je naravno i deo zdravog načina života. Uz dovoljno svežeg voća, povrća i žitarica od celog zrna, kao i nemasnih životinjskih proizvoda kao što su riba, nemasno meso i niskomasno mleko, već možete doprineti dobroj snabdevenosti hranjivim materijama. Inače, visokokvalitetna biljna ulja naše telo bolje podnosi nego životinjske masti. Profesionalna udruženja takođe preporučuju najmanje pet porcija svežeg voća i povrća dnevno. Takozvana "superhrana" kao što su goji i acerola takođe može biti mogući dodatak u svakodnevnoj ishrani i pomoći u prevenciji simptoma nedostatka biofaktora. Sir i kikiriki, na primer, sadrže relativno veliku količinu cinka - 100 g ementalskog sira daje 4,6 g cinka. Preporučena dnevna potreba je između 7 g za žene i 10 g za muškarce. Pileće meso i jagnjeća salata sadrže dosta folne kiseline – ova druga sadrži 145 µg folne kiseline na 100 g, ali treba je konzumirati brzo nakon kupovine jer se folna kiselina vrlo brzo raspada ako se dugo čuva. Pileće meso takođe sadrži vitamin B6. Vitamin B12 se nalazi skoro isključivo u životinjskoj hrani. Ako sledite vegetarijansku ili vegansku ishranu, možete jesti fermentisanu hranu kao što je kiseli kupus ili (bezalkoholno) pivo, koje sadrži vitamin, iako u malim količinama. Vitamin B1 se nalazi u mahunarkama i proizvodima od celih žitarica - sadržaj vitamina u hrani može varirati u zavisnosti od toga  kako se čuvaju i pripremaju. Zato češće jedite ukusan musli ili obilan hleb od integralnog brašna kako biste sprečili nedostatak ovog biofaktora. Ovo takođe pomaže u snabdevanju magnezijumom – posebno ovsene pahuljice sadrže relativno visoku količinu magnezijuma od 134 mg na 100 g, suncokretovo seme sadrži čak 420 mg. Preporučeni dnevni unos za zdrave odrasle osobe je između 300 i 400 mg, prema nemačkom nutricionističkom društvu . Zdrav način života koji u velikoj meri izbjegava štetne stimulanse poput alkohola i nikotina je potpun. Snabdevanje svim važnim biofaktorima kroz uravnotežen način života doprinosi boljoj celokupnoj konstituciji i pomaže u prevenciji ozbiljnih bolesti i održavanju dobrog zdravlja. 

Da li je moguće predoziranje biofaktorima?

Uz normalnu, uravnoteženu ishranu, u osnovi je nemoguće da zdravi ljudi unose previše biofaktora. Većina vitamina se izlučuje iz organizma u slučaju predoziranja. Ovo posebno važi za vitamine rastvorljive u vodi. Ako uzmete previše vitamina C, na primer, možete osetiti najviše blagu dijareju. Vitamin B12 i vitamin B1, na primer, takođe su vitamini rastvorljivi u vodi i skoro su bezopasni u većim dozama. Telo ih jednostavno izlučuje urinom i izmetom. Određeni oprez treba biti kod velikih predoziranja vitamina E, D, K i A rastvorljivih u mastima. Prevelike doze vitamina A mogu dovesti do blage vrtoglavice, glavobolje i povraćanja. Za razliku od vitamina rastvorljivih u vodi, on ne samo da se izlučuje već se deponuje u jetri. Naročito trudnice ne bi trebale prekoračiti preporučenu maksimalnu dozu od 3 mg vitamina A dnevno, posebno u ovoj posebnoj fazi života, kako ne bi ugrozili razvoj embriona. Međutim, ova doza se zapravo može postići samo uzimanjem više dodataka ishrani, visoko obogaćene hrane i pića ili konzumiranjem životinjske jetre. Prekomeran unos drugih biofaktora kao što su gvožđe ili kalcijum takođe mogu dovesti do štetnih predoziranja na duži rok u nekim slučajevima. Zato se unaprijed uverite da imate nedostatak biofaktora pre nego što dodate određene biofaktore. 

Kako se razvija nedostatak biofaktora?

Ako se hranite uravnoteženo i vodite zdrav način života, nedostatak važnih biofaktora može se u velikoj meri sprečiti. Zvanična ograničenja i podaci o potrošnji vitamina, minerala i elemenata u tragovima prvenstveno se zasnivaju na prosečnim potrebama zdravih ljudi. Međutim, potrebu pojedinca za biofaktorima mogu značajno povećati brojni faktori kao što su starost, pol, etničko poreklo, količina sporta, način života (konzumacija alkohola i nikotina), unos određenih lekova itd. I u posebnim životnim situacijama, telo ponekad  
razvije povećanu potrebu u predvidljivom vremenskom periodu ili nije u stanju da pravilno apsorbuje biofaktore koji mu se isporučuju. U tim slučajevima normalna ishrana često dosegne svoje granice i mogu se razviti nedostaci, koje je onda potrebno lečiti odgovarajućim lekovima. U mnogim slučajevima rizici su poznati, tako da se mogu razmotriti i preventivne mere. 

Rizične grupe za nedostatak biofaktora

Postoji povećana potreba za biofaktorima gvožđem, magnezijumom i folnom kiselinom, na primer, tokom trudnoće i dojenja. Deca u fazi rasta ili osobe koje su pod velikim stresom takođe imaju povećanu potrebu za određenim biofaktorima. Posebno stariji ljudi, koji ionako mogu  manje da jedu,  takođe apsorbuju i skladište manje mikronutrijenata zbog starosti i lekova, mogu pokazati znakove nedostatka. Ljudi sa neuravnoteženom ishranom i dijabetičari su takođe pogođeni. Vegani bi, na primer, uvek trebalo da  paze da unose dovoljno vitamina B12, koji se skoro isključivo nalaze u životinjskim proizvodima. 

Dugotrajna upotreba lekova može dovesti do nedostatka biofaktora.

Dugotrajna primena određenih lekova može inhibirati apsorpciju određenih biofaktora ili da poveća izlučivanje biofaktora, tako da se simptomi nedostatka mogu javiti dugoročno. Ove interakcije između lekova i biofaktora uzrokovane su činjenicom da lekovi koriste iste transportne i metaboličke puteve kao vitamini i minerali. Spisak zahvaćenih lekova je dugačak - uključuje kontracepcijske pilule, određene lekove za dijabetes i aktivne supstance protiv visokog krvnog pritiska. Svi ovi lekovi ne samo da se često propisuju, već se u nekim slučajevima i redovno uzimaju godinama. Na primer, uzimanje određenih lekova za dijabetes može uzrokovati nedostatak vitamina B12 i vitamina B1. Dugoročno, to može dovesti do gubitka osećaja i oštećenja nerava sa ozbiljnim posledicama kao što su progresivna utrnulost i paraliza udova, pa čak i demencija. Uzimanje određenih hormonskih kontraceptiva podstiče nedostatak vitamina B6 i folne kiseline, kao i magnezijuma. To zauzvrat  može dovesti do oštećenja krvnih sudova i povećati rizik od tromboze i kardiovaskularnih bolesti, izveštava Strukovno udruženje ginekologa . Zbog toga ginekolozi savetuju mnogim ženama da se suzdrže od pušenja dok uzimaju kontracepcijske pilule, jer to može pogoršati ove simptome. 

Nemojte rizikovati sa svojim snabdevanjem biofaktorima

Ako test krvi otkrije ozbiljan nedostatak određenih biofaktora, neophodno je osigurati da se nedostajući vitamini i minerali nadoknade  
u konsultaciji sa svojim  
lekarom . Ovo važi i ako pripadate nekoj od gore opisanih rizičnih grupa – u ovom slučaju preporučljivo je uzimati važne biofaktore kao preventivnu meru kako biste izbegli nedostatke.

Svesno i ciljano snabdevanje  biofaktorima će vas brzo izvući iz lošeg stanja i sprečiti potencijalno ozbiljne posledice nedostatka biofaktora.

Ako vam je propisan lek za dugotrajnu primenu, posavetujte se sa svojim lekarom ili farmaceutom posebno da li treba obratiti pažnju i na unos određenih biofaktora. Pregled lekova za koje je poznato da narušavaju uravnoteženo snabdevanje biofaktorima može se naći u sledećem odeljku. Međutim, ovo nije potpuna lista i ni na koji način ne zamenjuje konsultaciju sa Vašim lekarom.

Ovi aktivni sastojci mogu uticati na nivo biofaktora u organizmu ako se dugo uzimaju.

Lekovi za dijabetičare koji sadrže aktivni sastojak metformin  
Pošto metformin sprečava creva da apsorbuju važne vitamine B B12 i folnu kiselinu, mogu se javiti simptomi nedostatka. To takođe uključuje povećanje nivoa homocisteina u krvi, što može povećati rizik od vaskularnih oštećenja, tromboze i zato kardiovaskularnih bolesti.

Diuretici koji sadrže tiazide, triamteren ili furosemid  
Diuretici koji sadrže tiazide i furosemid imaju za cilj da dehidriraju telo preko bubrega i zato pospešuju izlučivanje mokraće. Međutim, važni biofaktori koji su našem kardiovaskularnom sistemu hitno potrebni za pravilno funkcionisanje takođe se izbacuju iz organizma urinom. To su prvenstveno razni vitamini B grupe, kao i magnezijum i kalijum. Našim mišićima – a srce je jedan od njih – potreban je magnezijum da bi mogli pravilno da se opuste. Manjak magnezijuma može dovesti do grčeva, koji ometaju normalnu funkciju mišića. Nedostatak vitamina B znači da se metabolički produkt homocistein ne razgrađuje u dovoljnoj meri. Visok nivo homocisteina povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti. Aktivni sastojak triamteren može da inhibira apsorpciju folne kiseline vitamina B, koja je takođe potrebna za razgradnju homocisteina.

Lekovi protiv bakterijskih infekcija sa aktivnim sastojcima izoniazidom, trimetoprimom i aminoglikozidnim aktivnim sastojcima  
Antibiotici sa aktivnim sastojcima animoglikozida, na primer aktivnim sastojcima amikacin, gentamicin i tobramicin, mogu da podstaknu nedostatak magnezijuma. Našim mišićima je potreban magnezijum, da bi se pravilno opustili. Nedostatak magnezijuma zato dovodi do grčeva i otežava srčanu aktivnost. Znakovi nedostatka magnezijuma mogu se kretati od noćnih grčeva u listovima do poremećaja spavanja, unutrašnjeg nemira i srčane aritmije. Aktivni sastojak izoniazid inhibira delovanje vitamina B6, trimetoprim inhibira delovanje folne kiseline. Oba su odgovorna za regulaciju nivoa homocisteina, između ostalog. Visok nivo homocisteina može dovesti do kardiovaskularnih bolesti.

Lekovi za visok nivo holesterola i lipida u krvi sa aktivnim sastojcima kolestiraminom, niacinom i fibratima  
Aktivni sastojci utiču na normalan metabolizam homocisteina u organizmu na različite načine. Obično inhibiraju jedan od vitamina B koji su važni za razgradnju homocisteina. Nivo toksičnog metaboličkog produkta raste i to može dovesti do opasnih oštećenja krvnih žila i kardiovaskularnih bolesti.

Gastrointestinalni lekovi sa aktivnim sastojcima omeprazol, cimetidin, ranitidin, sulfasalazin i laksativi  
Aktivni sastojci poput omeprazola nalaze se u takozvanim inhibitorima protonske pumpe, koji su namenjeni da inhibiraju stvaranje želudačne kiseline. H2 antagonisti sa aktivnim sastojcima cimetidin i ranitidin imaju istu funkciju. Međutim, ovo takođe ometa apsorpciju vitamina B12 kroz hranu. Aktivni sastojak sulfasalicin ima antiinflamatorni efekat. Jedna nuspojava je inhibicija apsorpcije i efekta folne kiseline. Tokom dužeg vremenskog perioda, nedostatak vitamina B12 i folne kiseline može uzrokovati porast nivoa homocisteina u krvi, što zauzvrat povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti. Ako se laksativi uzimaju u dužem vremenskom periodu, važniji biofaktori se izlučuju iz organizma stolicom. To uključuje gore pomenute vitamine B grupe, kao i minerale magnezijuma i kalijuma.

Wörwag Pharma GmbH & Co. KG - Informacije koje se nalaze na www.woerwagpharma.de o ličnom zdravlju služe samo za vašu informaciju i ni na koji način nisu zamena za lične konsultacije, pregled ili dijagnozu od strane licenciranog lekara. Sadržaj koji se nalazi na www.woerwagpharma.de ne može i ne sme se koristiti za samostalnu dijagnozu i/ili samolečenje. Takođe obratite pažnju na odricanje od odgovornosti i naše informacije o pravima na slike. 

Tu smo da vam pomognemo!
Javite se